Minimalna plata od 1.000 KM: Pozitivna odluka Vlade FBiH ugrožena pohlepom velikih poslodavaca
Poslodavci u prehrambenom sektoru pokupit će sav ekstra novac ubrizgan u potrošnju kroz povećanje minimalne plate, a štetne posljedice neće zaobići ni njihove kolege proizvođače i prodavce “luksuzne hrane” tipa suhomesnatih proizvoda, masnih sireva, kolača, slatkiša, …
Nedavna odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da poveća minimalnu platu na 1.000 KM predstavljala je značajan korak ka unapređenju životnog standarda građana.
Cilj ove odluke bio je povećanje kupovne moći radnika, stimulacija potrošnje i jačanje ukupne ekonomije – na dobrobit svih privrednika. Međutim, umjesto očekivanog privrednog rasta i boljitka, na djelu svjedočimo kontraefektima izazvanim pohlepom velikih poslodavaca, posebno u sektoru proizvodnje i prodaje osnovnih životnih namirnica.
Osveta prehrambenih kompanija: Neopravdano poskupljenje na štetu građana i ekonomije
Dok su građani s pravom očekivali da će povećanje plata omogućiti lakše podmirenje životnih potreba i potaknuti veću potrošnju, stvarnost se pokazala potpuno drugačijom. Neposredno nakon povećanja minimalne plate, uslijedile su prijetnje povećanjima cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, poput hljeba, mlijeka, ulja i brašna.
Građani će svjedočiti kako će najveći dio njihovih povećanih primanja završavati u rukama proizvođača i trgovaca hranom, koji će na ovaj način nepravedno ubirati nezaslužen i neopravdan ekstra profit. Ova praksa ne samo da će dodatno osiromašiti građane nego će i ugroziti cjelokupnu ekonomiju.
Povećanjem cijena osnovnih namirnica, potrošačka moć građana drastično će biti smanjena, što će se najviše osjetiti u sektoru neprehrambenih proizvoda. Trgovci tehnikom, odjećom, namještajem, pa čak i pružaoci usluga, će bilježiti značajan pad prometa, što će u stvari biti pravi razlog koji će voditi ka smanjenju proizvodnje, otpuštanjima radnika i potencijalnim zatvaranjima firmi. Ekonomija, koja je trebala profitirati od povećanja minimalne plate, sada će se suočitu sa prijetnjom stagnacije i daljnjeg urušavanja.
Ko je odgovoran?
Pozitivna namjera Vlade FBiH da poveća plate i potrošnju zasjenjena je izostankom mehanizama kontrole tržišta. Stručnjaci upozoravaju da je Vlada, zajedno s povećanjem minimalne plate, trebala sprovesti strože mjere za kontrolu cijena osnovnih namirnica i suzbiti monopolističko ponašanje velikih prehrambenih kompanija.
S druge strane, veliki poslodavci iz prehrambenog sektora pokazali su manjak društvene odgovornosti. Umjesto da podrže cjelokupni ekonomski sistem, oni su pohlepom i prijetnjama povećanjem cijena dodatno otežali život građanima i ugrozili druge privrednike, čime nanose štetu cijelom društvu.
Neće profitirati ni svi proizvođači i prodavci prehrambenih proizvoda
Sigurno je da neće ni svi proizvođači i prodavci hrane profitirati od trenutnog stanja. Građani, suočeni s rastućim troškovima osnovnih životnih namirnica, vjerovatno će manje novca trošiti i na prehrambene proizvode koji ne spadaju u esencijalne. Proizvodi poput masnih i drugih sireva, suhomesnatih artikala, salata, slatkiša, voća, grickalica, gaziranih i voćnih sokova, slatkih i mliječnih namaza, pa čak i skupljih vrsta peciva, polugotovih jela, čokolada i deserata, … mogli bi zabilježiti ozbiljan pad potražnje.
Ova “hrana višeg ranga” često se smatra poluluksuznom ili luksuznom, a u vremenima finansijske neizvjesnosti potrošači se nerijetko fokusiraju isključivo na kupovinu osnovnih proizvoda poput hljeba, mlijeka, brašna i ulja. Time će se prodaja proizvoda koji ne ulaze u kategoriju osnovnih, a nose veću maržu za proizvođače i trgovce, smanjiti, čime bi i oni mogli osjetiti ekonomske posljedice.
Ni ugostiteljstvu se ne piše dobro
Zbog povećanja cijena osnovnih životnih namirnica i preusmjeravanja kućnih budžeta građana isključivo na esencijalne troškove, očekuje se drastičan pad prometa i u ugostiteljskom sektoru. Restorani, kafići i druge uslužne djelatnosti ionako već bilježe smanjenje broja posjetitelja, jer građani sve rjeđe odlučuju izdvajati novac za obroke izvan kuće, druženja u kafićima ili bilo kakve oblike rekreacije i razonode.
Ugostiteljstvo, koje je značajan pokretač lokalne ekonomije i zapošljava veliki broj radnika, moglo bi postati jedno od najugroženijih područja, što će dodatno pogoršati ukupnu ekonomsku situaciju. Pad prometa u ovom sektoru vodi ka otpuštanjima radnika i zatvaranju objekata, čime se gubi značajan dio sredstava koja su se mogla reinvestirati u druge sektore.
Šta je rješenje?
Kako bi se izbjegla dublja ekonomska kriza, neophodno je poduzeti hitne mjere:
Kontrola cijena osnovnih životnih namirnica – Vlada mora uvesti stroge mjere za regulaciju cijena i spriječiti neopravdana poskupljenja.
Pojačan rad tržišnih inspekcija – Inspekcijski nadzor mora biti intenziviran kako bi se otkrile i sankcionisale zloupotrebe.
Povećanje kazni za neopravdano podizanje cijena – Kazne moraju biti dovoljno visoke da obeshrabre proizvođače i trgovce od neopravdanog poskupljenja.
Zaključavanje cijena osnovnih namirnica – Država treba privremeno zamrznuti cijene osnovnih prehrambenih proizvoda kako bi zaštitila građane od daljnjeg osiromašenja.
Subvencioniranje manjih proizvođača – Pomoć manjim i lokalnim proizvođačima može osigurati stabilnije tržište i konkurentne cijene, što je od strane Blade Federacije BiH i najavljeno.
Zaključak
Povećanje minimalne plate na 1.000 KM trebalo je donijeti boljitak građanima i jačanje ekonomije. Međutim, proizvođači i trgovci osnovnih životnih namirnica iskoristiti će ovu odluku kao priliku za povećanje vlastitih profita, čime će ugrozizi tržišnu ravnotežu.
Sav dodatni novac koji je trebao pokrenuti ekonomiju sada će se usisavati u prehrambeni sektor, dok ostali privrednici, poslodavci i građani trpiti posljedice te pohlepe. Hitna i prabovremena reakcija vlasti i preventivno uvođenje mjera kontrole cijena jedini su način da se spriječi daljnja ekonomska šteta i osigura pravednija raspodjela povećane plate na dobrobit cijelog društva.